PP - Praćenje proizvodnje

Radni nalozi se razlikuju po tipu naloga, te se u prilagodbi sustava podešavaju posebno parametri za svaki tip naloga, te parametri koji su za određeni tip naloga važeći u nekom pogonu.

Ono što je zajedničko za određeni tip naloga neovisno o pogonu je upotreba klasifikacije (DA ili NE), te profil obračuna (CO parametar).

Svi drugi detalji koji određuju svojstva svakog tipa naloga se postavljaju u direktnoj vezi sa pogonom gdje se tip naloga koristi:

• Parametri planiranja
• Parametri implementacije
• Parametri kontrolinga
• Parametri prikaza

Prvenstvena svrha radnih naloga je praćenje proizvodnih troškova. Osnovna ideja se pri tome zasniva na razdvajanju proizvodnih i općih troškova. PP nalog je pri tome osnovni troškovni objekt koji na sebe skuplja sve troškove koji se odnose na proizvodnju određenog gotovog proizvoda.

Materijalni troškovi na PP nalog dolaze preko MM transakcije izdavanja materijala iz skladišta na nalog (tip kretanja 261). Materijal se na radni nalog može knjižiti direktno sa logističkog skladišta, ili ga se može prvo preskladištiti u pogonsko skladište, pa ga onda sa pogonskog skladišta knjižiti na radni nalog.

Troškovi rada ljudi i strojeva dolaze na nalog pomoću potvrđivanja radnog naloga, kada se definiranjem korištenog resursa radi direktna alokacija tipova aktivnosti sa proizvodnog mjesta troška.

Izlaz radnog naloga je nekakav materijal (proizvod, poluproizvod ili međuproizvod). Proizvedeni materijal se knjiži iz naloga na skladište tipom kretanja 101. Zaprimanje proizvoda iz proizvodnje (iz radnog naloga) se može odmah provesti na logističko skladište, ili se može provesti prvo na pogonsko skladište pa nakon toga preskladištiti u logističko skladište.

Svi ostali troškovi se svrstavaju u opće (režijske) troškove i kao takvi se na PP nalog prebacuju na kraju mjeseca, za vrijeme CO postupka zatvaranja perioda. Za taj je postupak potrebno prethodno definirati Obrazac općih troškova u kojem se postavljaju pravila za izračunavanje i alociranje općih troškova na PP radne naloge.

U fazi kreiranja radnog naloga je potrebno definirati broj proizvedene serije. Moguće je također definirati i koje će se serije određenih materijala utrošiti u tom radnom nalogu.

Radni nalozi trebaju detaljno pratiti kretanje materijala u proizvodnji. Generalno gledano, može se reći da su materijalna kretanja vezana za radne naloge sljedeća:

• Preskladištavanje materijala iz logističkih skladišta u pogonska skladišta
• Potrošnja materijala na radne naloge
• Predavanje proizvedenih materijala iz radnih naloga
• Preskladištavanje materijala iz pogonskih skladišta u logistička skladišta

Kreiranje radnih naloga

Kreiranje radnih naloga je moguće u osnovi na dva načina – pretvorbom iz planskih naloga i ručnim kreiranjem. U oba slučaja se za bazu uzimaju podaci prethodno upisani u formi matičnih receptura i resursa.

Nakon što su se provjerili rezultati MRP-a, slijedi pretvorba potrebnih planskih PP naloga u radne naloge. Pretvorba se može načiniti na nekoliko načina, te je potrebno donijeti određeno pravilo o tom postupku. Kreirani radni nalozi dobivaju status, kojeg zadržavaju sve dok se nalog ne lansira.

Provjera procesnih radnih naloga prije lansiranja

Obrada radnog naloga definira sve potrebne provjere prije nego se izda dopuštenje za proizvodnju (lansiranje naloga). Provjerava se:

• raspoloživost materijala
• raspoloživost kapaciteta
• korektnost izračunatih planskih troškova.

U SAP prilagodbi se mora definirati da li će se dozvoliti lansiranje radnog naloga u slučaju da neki od definiranih materijala trenutno nije raspoloživ na skladištu. Moguć je izbor jedne od tri opcije:

• nalog se može lansirati bez obzira na raspoloživost materijala
• korisnik bira da li će nalog lansirati ili ne
• nalog se ne može lansirati u slučaju da neraspoloživosti bilo kojeg materijala

Lansiranje radnih naloga

Lansiranje radnog naloga je neophodan uvjet da se može početi sa bilo kakvim knjiženjima vezanim za radne naloge (izdavanje materijala, potvrđivanje operacija, predaja proizvedene robe na skladište). Samim činom lansiranja naloga je dan znak da je sve provjereno i da se može krenuti sa proizvodnjom.

Lansirani nalozi dobivaju poseban status, kojeg zadržavaju sve dok se nalog ne označi tehnički završenim.

Potvrđivanje procesnih radnih naloga

Radni nalozi se potvrđuju u svrhu «prijavljivanja» proizvedenih količina te knjiženja potrošenog vremena. Potvrđivanje može biti vezano i sa materijalnim kretanjima (potrošnja i proizvodnja). Potvrđivanje se može raditi za cijeli nalog (sve faze odjednom) ili za svaku fazu pojedinačno. Također, potvrđivati se može cijela količina odjednom, ili sukcesivno tokom proizvodnje.

U slučaju da se koristi automatsko naknadno knjiženje, prilikom potvrđivanja bi se knjižilo izdavanje materijala sa pogonskog skladišta na radni nalog. Za ostvarivanje automatskog naknadnog knjiženja je potrebno postaviti odgovarajući indikator u matični slog materijala ili u matičnu recepturu. Sustav tada knjiži količinu po normativu za prijavljenu količinu proizvodnje.

Također, moguće je koristiti i princip automatske primke, kada bi se prilikom potvrđivanja istovremeno vršilo i knjiženje proizvedene robe na pogonsko skladište. Za ostvarivanje automatske primke je potrebno u zadnju fazu postaviti kontrolni ključ koji ima indikator automatske primke.

Tehničko završavanje radnih naloga

Radni nalozi se moraju tehnički završiti nakon što su završene sve proizvodne aktivnosti i provedena sva knjiženja. Tehničkim završavanjem radni nalog dobiva novi status, što je ujedno znak CO modulu da se takav nalog može obračunati i da se za njega mogu izračunati proizvodna odstupanja.